Saznajte zašto investicijski fondovi sve više ulažu u uranij

Investicijski fondovi sve više usmjeravaju svoju pozornost prema robi i sirovinama, posebno prema uraniju, čija popularnost raste iznimnom brzinom. Fjučersi za uranij ostvarili su impresivan rast od 60,87% samo ove godine, s očekivanjem nastavka pozitivnog trenda. U usporedbi s drugim prirodnim resursima, uran se ističe kao najbrže rastuća imovina od početka godine.

Hedge fondovi i upravitelji imovinom reagiraju na ovu dinamiku povećanjem izloženosti uraniju u proteklim tjednima. Investicijske strategije često uključuju kupnju fjučersa za uranij, dionica proizvodnih tvrtki ili ulaganje u ETF-ove vezane uz uranij.

Investicijski fondovi pažljivo prate kretanje ponude i potražnje

Posljednjih godina svjedoci smo značajnog porasta interesa investicijskih fondova za ulaganje u uranij, sirovinu koja igra ključnu ulogu u proizvodnji nuklearne energije. Ovaj trend nije samo odraz promjena u globalnom energetskom pejzažu, već i rezultat rastuće potražnje za čistom i održivom energijom.

Cijena uranija, kao i kod većine roba, ovisi o nizu čimbenika koji utječu na ponudu i potražnju. Promjene u tim čimbenicima, poput smanjenja ponude ili povećanja potražnje, nužno dovode do poskupljenja.

U vezi s potražnjom, nedavno izvješće Svjetske nuklearne udruge prognozira značajan porast potreba za uranijumom do 2040. Prema njihovim projekcijama, globalne potrebe za uranijumom mogle bi se udvostručiti, dosežući gotovo 130 000 tona u referentnom scenariju do 2040. godine.

Osim toga, nuklearna utrka koju vodi Kina s 57 projekata od ukupno 436 aktivnih nuklearnih postrojenja u svijetu dodatno potiče potražnju za uranijumom.

Ponuda se suočava s izazovima, posebice geopolitičkim rizicima povezanim s većinom proizvodnje koja se odvija u područjima političke nestabilnosti. Pregled Međunarodne agencije za atomsku energiju također ukazuje na moguću neučinkovitost opskrbnog lanca. Očekuje se da će proizvodnja biti nedovoljna kako bi zadovoljila potražnju između 2023. i 2026.

Prognoze ukazuju na smanjenje proizvodnje uranija iz postojećih rudnika za 30% do 2035. godine zbog iscrpljenosti resursa i zatvaranja rudnika. Novi rudnici bi trebali nadoknaditi taj kapacitet, ali bi mogli biti spremni tek za deset godina. To stvara izazov u opskrbi, a analitičari upozoravaju na mogućnost značajnog rasta cijena uranija u kratkom roku, što bi moglo privući investitore.

Rizici povezani s ulaganjem u uran

Investiranje u uranij nosi određene rizike, kao i svako ulaganje u sirovine ili energetske sektore. Evo nekoliko potencijalnih rizika povezanih s ulaganjem u uranij:

Cijene uranija: Tržište uranija može biti vrlo volatilno, a cijene uranija podložne su promjenama zbog različitih faktora. Uključuju promjene u potražnji, političke događaje, regulatorne promjene, tehnološki napredak i druge globalne ekonomske faktore.

Politika i regulatorni rizik: Uranij je nuklearno gorivo, a industrija uranija podložna je strogoj regulaciji i nadzoru. Promjene u zakonodavstvu, političkim odlukama ili promjenama u međunarodnim odnosima mogu značajno utjecati na poslovanje tvrtki u sektoru uranija.

Ekološki rizik: Rizik od nuklearnih nesreća i zagađenja okoliša može imati velike posljedice na cijelu industriju uranija. Događaji poput nuklearnih nesreća ili negativnih ekoloških učinaka mogu izazvati zabrinutost ulagača, smanjenje potražnje za uranijumom i regulativne promjene.

Promjene u tehnologiji: Razvoj novih tehnologija za proizvodnju energije ili alternativa nuklearnim izvorima može utjecati na potražnju za uranijumom. Ako se otkrije efikasnija i sigurnija alternativa nuklearnoj energiji, to bi moglo negativno utjecati na cijene uranija i profitabilnost tvrtki u tom sektoru.

Geopolitički rizik: Uranij se često vadi u zemljama s geopolitičkim nesigurnostima. Sukobi, promjene u političkom okruženju ili nestabilnosti u tim zemljama mogu utjecati na opskrbu uranijumom i pridonijeti volatilnosti cijena.

Tko su najveći proizvođači uranija u svijetu?

U budućnosti se predviđa da će uranij postati značajan prirodni resurs, s visokom potražnjom koja će biti ključna za ekonomske prihode zemalja proizvođača. Prema nedavnom istraživanju tvrtke Tellimer Research, primjetan je porast zemalja koje postaju glavni proizvođači uranija, a čak 8 od 10 najvećih proizvođača nalazi se u usponu. Na vrhu liste nalazi se Kazahstan s proizvodnjom od 21.227 tona, dok je Kanada na drugom mjestu s 7.351 tonom.

S obzirom na predviđeni eksponencijalni rast potražnje u narednim godinama, očekuje se i poželjno je da ove zemlje značajno prošire svoje aktivnosti u vađenju uranija.

Među tvrtkama koje privlače investitore su imena poput Kazatomprom, Cameco, Uranium One, Orano i Swakop Uranium. Naime, radi se o sektoru s ograničenim igračima, gdje mali broj tvrtki kontrolira proizvodnju. Na ETF tržištu, fondovi poput Global X ili VanEck privlače najviše sredstava, dok se investicijski fondovi sve više usredotočuju na prilike koje nudi rastuće tržište uranija.

Zaključak

Uranij, koji se koristi kao gorivo u nuklearnim elektranama, doživljava porast interesa zbog sve veće potrebe za niskougljičnim izvorima energije. S obzirom na sve izraženiji fokus na smanjenje emisija stakleničkih plinova i tranziciju prema obnovljivim izvorima energije, nuklearna energija postaje atraktivna opcija koja može pridonijeti postizanju ciljeva održivosti.

Tehnološki napredak u području nuklearne energije, uključujući razvoj malih modularnih reaktora, čini ovu industriju još privlačnijom za investitore. Mali modularni reaktori obećavaju fleksibilnost, niže troškove izgradnje i mogućnost bržeg pokretanja proizvodnje električne energije.

Investicijski fondovi prepoznaju potencijal rasta i stabilnosti u sektoru uranija, pogotovo s obzirom na rastuću potražnju iz zemalja koje žele diverzificirati svoj energetski miks. Kina, Indija i neki europskih država izražavaju interes za nuklearnu energiju kao način smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima.

Unatoč potencijalu rasta, ulaganje u uranij nosi i određene izazove. Jedan od njih je povezan s percepcijom rizika od nuklearnih nesreća, što može utjecati na javno prihvaćanje ove vrste energije. Također, regulatorni okvir i politički faktori igraju važnu ulogu u razvoju nuklearne industrije.

Rastuća potražnja za niskougljičnom energijom i tehnološki napredak u sektoru čine uranij sve privlačnijim ulaganjem za investicijske fondove. Međutim, izazovi u vezi s sigurnošću, regulacijom i javnim prihvaćanjem predstavljaju važne faktore koje treba uzeti u obzir pri donošenju odluka o ulaganju u ovu perspektivnu, ali kompleksnu industriju.

Često postavljana pitanja