Kamatne stope su jedan od najvažnijih čimbenika prilikom donošenja odluka o financiranju. U Srpnju se inflacija u eurozoni ponovno smanjila, dosegnuvši najnižu razinu od početka 2022. godine, sa stopom od 5,3%, prema preliminarnim podacima Eurostata. Ovaj pokazatelj označava blagi pad u odnosu na Lipanj (5,5%). Iako je stopa i dalje značajno iznad cilja Europske središnje banke od 2%, postoji naznaka da se rast cijena usporava. ECB je od prošle godine podigla kamatne stope za 425 baznih bodova kako bi suzbila ogromnu inflaciju.
Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije, ostala je ista na razini od 5,5% u Srpnju. Prema mišljenjima stručnjaka temeljna inflacija je bolji pokazatelj dugoročnog trenda inflacije.
Kamatne stope na kredite u Europskoj Uniji
U Europskoj Uniji, kamatne stope na kredite igraju ključnu ulogu u oblikovanju ekonomske aktivnosti i financijskog ponašanja građana i tvrtki. Razumijevanje trenutačnih kamatnih stopa važno je ne samo za one koji planiraju uzeti kredit, već i za šire gospodarstvo Europske Unije.
Kamatne stope u Europskoj Uniji nisu jednake u svim zemljama članicama. One ovise o različitim faktorima, uključujući monetarnu politiku Europske središnje banke, inflaciju, gospodarski rast i rizike na tržištima. ESB ima ključnu ulogu u određivanju kamatnih stopa na razini eurozone, što može utjecati na kamatne stope i izvan nje.
Kamatne stope u Europskoj Uniji imaju snažan utjecaj na financijsko ponašanje građana i poduzeća. Praćenje promjena u kamatnim stopama i razumijevanje faktora koji ih oblikuju ključno je za informirane financijske odluke. S obzirom na dinamičnost gospodarskog okruženja, promjene u kamatnim stopama ostaju važan element ekonomske politike Europske Unije.
Cijene hrane i energije su u opadanju
U mjesecu Srpnju inflacija se usporila u različitim sektorima. Iako su hrana i piće i dalje skuplji za 10,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, primjećuje se opći silazni trend. Cijene energije su ponovno zabilježile oštar pad od 6,1 posto, nakon što su prošle godine značajno porasle. Na početku, cjenovni pritisak u eurozoni bio je uglavnom posljedica visokih troškova energije, no u posljednje vrijeme najveći utjecaj na inflaciju bilježe cijene hrane. U srpnju su hrana, alkohol i duhan ponovno bili glavni pokretači inflacije, iako su povećanja cijena bila manja u usporedbi s prethodnim mjesecima. Uslužni sektor također doprinosi rastu cijena.
Rast gospodarstva nadmašuje očekivanja
Eurozona je uspješno izbjegla tehničku recesiju, s obzirom da je njezin bruto domaći proizvod stagnirao u prvom tromjesečju. U posljednjem tromjesečju 2022. zabilježen je blagi pad od 0,1 posto. Iako su ekonomisti u početku predviđali rast od 0,2 posto u drugom tromjesečju, najnoviji podaci pokazuju da se stvarnost bolje odrazilo na gospodarsko stanje, s ubrzanjem rasta na 0,3 posto. Ovaj rezultat nadmašuje očekivanja i pruža eurozoni mogućnost da i dalje izbjegava tehničku recesiju, barem u ovom trenutku. Nedavno izraženi optimizam članova uprave Europske središnje banke dodatno potvrđuje pozitivne izglede za gospodarstvo eurozone.
Ostaje otvoreno pitanje može li se ova tvrdnja primijeniti i u drugom dijelu godine. Eurozona trenutno duguje rast svog BDP-a Irskoj i Francuskoj, bez kojih bi došlo do stagnacije. Ovo ukazuje na izazove s kojima se suočavaju mnoga europska gospodarstva, posebno Njemačka.
Hoće li doći do postepenog uvođenja restriktivne monetarne politike putem smanjenja kamatnih stopa u 2023. godini?
Restriktivna monetarna politika pokazuje odgođeni učinak i postupno smanjuje inflaciju jer njezini učinci ne djeluju odmah na cjelokupni gospodarski sustav. Prvi korak u tom procesu obično uključuje povećanje kamatnih stopa kako bi se ograničila ponuda novca i usporilo kreditiranje. No, potrebno je vrijeme da se te promjene odraze na potražnju za kreditima i investicijama. Nadalje, mnoge ekonomske odluke imaju dugoročne posljedice, zahtijevajući prilagodbu tvrtki i kućanstava na promijenjene uvjete. Prilagodba najamnina i plaća, na primjer, često je složena i spora.
Uz to, učinkovitost restriktivne monetarne politike ovisi o različitim ekonomskim čimbenicima. Svi ovi elementi zajedno doprinose činjenici da restriktivna monetarna politika zahtijeva vrijeme da bi djelovala učinkovito protiv inflacije i održavala stabilnost cijena.
Međutim, primjena restriktivne monetarne politike može usporiti gospodarstvo. Koncept “mekog slijetanja” često se spominje kao ravnoteža koju središnje banke nastoje postići. Bitno je pružiti monetarnoj politici dovoljno vremena za početak djelovanja, ali ne predugo kako bi se spriječilo prekomjerno kašnjenje u suzbijanju inflacije.
S obzirom na trenutačni spor rast gospodarstva u EU, iako Eurozona nije u tehničkoj recesiji, postoji pritisak na Europsku središnju banku da pažljivo prilagodi svoju politiku. Uz očekivani pad kamatnih stopa, vrhunac faze pooštravanja možda je već prošao. Investitori bi, međutim, mogli vidjeti pad kamatnih stopa tek iduće godine, kada se inflacija približi ciljanim razinama. Ovo može staviti ECB pod pritisak da zadrži ravnotežu između pravovremenog djelovanja i izbjegavanja prekomjerne restriktivnosti.